• guy
    Gelorevoice

Promuklost

97% građana Bosne i Hercegovine1 oboli od promuklosti jedanput do dvaput godišnje.

Da li ste i vi među njima?Prema istraživanju u kojem su učestvovala 1103 ispitanika iz Bosne i Hercegovine čak 97% građana svake godine pogodi promuklost ili gubitak glasa, a čak 34% ispitanika izgube glas više od dvaput godišnje.

Promuklost je česta u svim razdobljima života, čak i kod djece.Promuklost je posljedica problema s glasnicama. Može nastati zbog promjena na glasnicama, kao što su polipi, otekline ili upala. Mogu ih uzrokovati infekcije gornjih disajnih puteva, alergije, udisanje onečišćenog zraka, refluks kiseline, rak na grlu, hronični kašalj te pušenje ili pijenje.

Promuklost može uzrokovati i prekomjerna upotreba ili zloupotreba glasa (vrištanje, pjevanje, konstantna upotreba glasa na radnome mjestu). Pjevači, glumci, prosvjetni radnici, operateri u pozivnim centrima, govornici, najavljivači i spikeri, prodajni predstavnici, učitelji i instruktori plesa ili aerobika zbog prirode svog posla često se susreću s promuklošću.

1 Ispitivanje Medis, 2018, 1.103 ispitanika

Promuklost
Bolno grlo

Bolno grlo

Bolno grlo prate promuklost, tegobe s gutanjem i nadražajni kašalj. Zbog otečenih glasnica disanje je otežano. Ako bolno grlo prate i osjećaj pečenja za vrijeme gutanja, iscjedak iz nosa i povećani limfni čvorovi, riječ je o upaljenom ždrijelu. Naime, grlo je dio disajnog sistema i u njemu se nalaze glasnice, a ždrijelo je dio probavne cijevi koja seže od krajnika, pokraj grla, do jednjaka.

Upaljeno ždrijelo nastaje kao posljedica mehaničkog, hemijskog i toplotnog nadražaja sluznice ždrijela i pojavljuje se prije svega kod prehlada i infekcija. S druge strane, za upalu grla karakterističan je suhi nadražajni kašalj koji se karakteristično javlja noću te se nakon nekoliko dana pretvori u mokar, produktivni kašalj.

Upala grla ili ždrijela i s time povezani bolovi pojavljuju se kod ljudi svih dobi u svako godišnje doba. Međutim, na bolove u grlu i ždrijelu najčešće se žale djeca, pušači, osobe s alergijama i ljudi s oslabljenim imunološkim sistemom. Uzroci bolnog grla mogu biti virusne ili bakterijske infekcije te faktori okoline, kao što su različite alergije, suh zrak, pušenje i prekomjerna upotreba glasa.

Suha sluznica i nadražujući kašalj

Suhi kašalj proizvodi malo ili ništa sluzi, a naziva se i neproduktivni kašalj. Tijelo kašljanjem pokušava (neuspješno) otkloniti uzrok nadražaja u disajnom sistemu. Izraz suhi kašalj zato je usko povezan s izrazom nadražajni kašalj i često znače isto.

Suhi kašalj najčešće je posljedica virusne infekcije ili faktora okoline(npr. dima cigareta, suhog zraka) koji nadražuju grlo i ždrijelo. Drugi uzroci suhog kašlja mogu biti i nuspojave određenih lijekova, psihološko stanje i stres.

Koji su simptomi suhog kašlja? Karakteristični su nadražaji u disajnim putevima i iznenadna pojava kašlja kod kojeg nema sluzi. Suhi kašalj često ometa i spavanje, što je iznimno neugodno i uzrokuje dodatne probleme povezane s umorom.

Kod novonastalog kašlja preporučuje se samoliječenje preparatima koji smiruju nadražajni kašalj. Izvrstan su odabir pastile koje sporim oslobađanjem dugo vlaže sluznicu vašega grla i ublažavaju, odnosno otklanjaju nadražaj. Ako kašalj traje više od osam sedmica, posjetite ljekara.

Suhi kašalj

Poboljšanje simptoma već nakon jednog dana

Efikasnost pastila s hijaluronskom kiselinom dokazana je u opservacijskom multicentričnom prospektivnom ispitivanju u apotekama gdje su tri dana zaredom pratili 278 bolesnika koji su pomoću upitnika ocjenjivali jačinu simptoma koje osjećaju. Rezultati su pokazali poboljšanje karakterističnih simptoma do 60 % kod bolesnika s bolestima gornjih disajnih puteva (kašalj, bolovi u grlu, nadraženo grlo, peckanje u grlu, suho grlo i tegobe s gutanjem).2

Ocjena intenzita simptoma 0–10

Suho grlo

  • 1. dan: 5,4
  • 2. dan: 3,8 (-30 %)
  • 3. dan: 2,6 (-52 %)

Bolno grlo

  • 1. dan: 3,6
  • 2. dan: 2,7 (-25 %)
  • 3. dan: 1,8 (-50 %)

Suhi kašalj

  • 1. dan: 3,3
  • 2. dan: 2,4 (-27 %)
  • 3. dan: 1,4 (-58 %)

2 HNO Heft 12, decembar 2009., autorica dr. Beate Grübler